Glavni cilj projekta je doprinijeti provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih sporazuma iz
oblasti životne sredine, klime i energije koje je BiH ratifikovala. Rukovodilac projektom je Tijana
Trbojević, MSc ekologije.
Posebni ciljevi projekta:
- Unaprijediti društvenu odgovornost Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL-a) kroz smanjenu
upotrebu papira za štampanje (seminarskih i drugih radova), a u svrhu očuvanja i zaštite životne sredine,
putem primjenjivanja nove prakse i edukacijom osoblja i studenata Univerziteta. - Poboljšanje kvaliteta životne sredine smanjivanjem stvaranja papirnog otpada i uništavanja drveća
Pored sve koristi koje papir nudi (pisanje, objavljivanje, informativni predmeti, ambalaža, industrijska
upotreba, umjetnost…), njegova proizvodnja i korištenje imaju niz štetnih efekata na okolinu. Smatra se
da je svjetska potrošnja papira porasla za 400% u posljednjih 40 godina, što je dovelo do povećanja
krčenja šuma. Oko 35% posječenih stabala se koristi za proizvodnju papira, od čega 9 % posječenog
drveća pripada drevnim šumama (https://www.sciencefocus.com/science/is-recycling-paper-bad-for-
the-environment/). Zbog navedenog, ovo je jedna od glavnih tema Pariškog sporazuma (rješavanje
efekata klimatskih promjena), kojeg je i BiH potpisnica. Konvencionalno izbjeljivanje drvne mase pomoću
elementarnog hlora proizvodi i ispušta u prirodu velike količine hloriranih organskih spojeva, uključujući
hlorirane dioksine. Reciklažom papira, boje (a time i dioksini) se ne recikliraju te odlaze u prirodu kroz
vodu ili zemljište. Dioksini su priznati kao postojani zagađivači okoline, što je međunarodno regulisano
Štokholmskom konvencijom o postojanim organskim onečišćivačima. U svijetu, industrija celuloze i
papira je peti najveći potrošač energije, čineći 4% ukupne svjetske potrošnje energije. U Sjevernoj
Americi, odbačeni papir i karton čine otprilike 26% čvrstog komunalnog otpada na deponijama, a smatra
se da kod nas čini i oko 30%.
Zbog svega navedenog, ovaj projekat ima za ideju da na relativno jednostavnom primjeru pokaže kako
se efikasno može smanjiti upotreba papira, a glavnu ulogu bi imale obrazovne institucije. Cilj projekta je
smanjenje upotrebe papira u školskom procesu studenata Nezavisnog univerziteta Banja Luka (NUBL),
čime bi se unaprijedila društvena odgovornost Univerziteta, a ujedno bi se poboljšao kvalitet životne
sredine smanjenjem stvaranja papirnog otpada i uništavanja drveća koje je potrebno za izradu tog
papira. Ideja projekta je predočena najodgovornijim osobama ove institucije, te je svesrdno prihvaćena.
Ima vjerovatno više razloga za to, kao što je trajno rješavanje dijela papirnog otpada, ali i jer je to
ekološki ispravno razmišljanje i djelovanje.
Očekivani rezultat projeka je uvođenje nove prakse o smanjenju upotrebe papira od strane studenata a
koji se sprovodi u saradnji sa upravom NUBL-a (februar 2022). Ova odluka bi se očitovala kroz smanjenje
upotrebe papira u toku izrade seminarskih i drugih radova (eseji i sl.). Ovim bi se smanjila upotreba od
oko 183.000 listova papira/ godišnje, što predstavlja godišnje između 11 i 23 stabala crnogoričnog
drveća. Kako kod većine starijeg nastavnog osoblja još uvijek postoji tradicionalna praksa da je “lakše
čitati” štampani rad za razliku od digitalnog prikaza, predviđena je edukacija nastavnog i
administrativnog osoblja ove institucije, kao i samih studenata. Takođe će se izvršiti i sadnja sadnica
crnogoričnog drveća, što će predstavljati “iskupljenje” društveno odgovorne kompanije (NUBL-a) zbog
dosadašnje nesavjesne prakse.
Ovaj projekat je dio trogodišnjeg projekta “Misli o prirodi”, kojeg sprovodi Centar za promociju civilnog
društva (CPCD), a finansiran je od strane Švedske. Cilj projekta “Misli o prirodi” jeste povećati uticaj
civilnog društva u zaštiti životne sredine kroz umrežavanje organizacija civilnog društva, institucija,
stručnih lica, medija i mladih za zajedničko, sinhronizirano i snažno djelovanje na lokalnom nivou.
Dodatni značaj projekta predstavlja doprinos provođenju zahtjeva Evropske unije i međunarodnih
sporazuma iz oblasti životne sredine, klime i energije koje je BiH ratifikovala. Zagovaranje, eko HUBovi,
mladi, eko mediji i eko škole, komponente su tog projekta.